Grupa za adolescente i mlade: emocije, odnosi i samopouzdanje

Adolescencija — razdoblje promjena i razvoja

Adolescencija donosi tjelesne, emocionalne i socijalne promjene. Mladi razvijaju identitet, traže veću samostalnost i pripadnost vršnjacima, ulaze u prve partnerske odnose te se suočavaju sa školskim i obiteljskim očekivanjima. Istodobno još razvijaju sposobnosti regulacije emocija, planiranja i upravljanja impulsima.

Potreba za prihvaćanjem, uspoređivanje s drugima, pritisak društvenih mreža i neizvjesnost oko budućnosti mogu dodatno opteretiti mladu osobu. Emocionalne oscilacije dio su odrastanja, ali kada teškoće traju, izazivaju značajnu patnju ili ometaju svakodnevicu, korisno je potražiti stručnu podršku.

Što su emocionalne teškoće u adolescenciji?

Emocionalne teškoće širok su pojam koji obuhvaća probleme u doživljavanju, razumijevanju i reguliranju emocija. Mogu se pojavljivati bez dijagnosticiranog poremećaja, ali i kao dio kliničkih stanja koja zahtijevaju liječenje.

Mladi mogu doživljavati:

• intenzivnu tjeskobu, zabrinutost ili strah od procjenjivanja
• tugu, razdražljivost, povlačenje i gubitak interesa
• nagle emocionalne reakcije i teškoće smirivanja
• nisko samopoštovanje, samokritičnost i osjećaj nepripadanja
• osjetljivost na odbacivanje, sukobe i teškoće u odnosima
• perfekcionizam, odgađanje obaveza i teškoće podnošenja pogrešaka

U procjeni se razmatraju trajanje i intenzitet simptoma, razvojni kontekst te njihov utjecaj na školu, studij, odnose i svakodnevno funkcioniranje.

S kojim se poremećajima emocionalne teškoće mogu povezivati?

• Anksiozni poremećaji — pretjerana zabrinutost, strah i izbjegavanje.
• Depresivni poremećaji — dugotrajnija tuga ili razdražljivost, gubitak užitka, umor, povlačenje.
• Teškoće prilagodbe — pojavljuju se u povezanosti s opterećujućim događajima ili promjenama.
• Teškoće regulacije emocija i odnosa — snažna osjetljivost na odbacivanje, impulzivne reakcije, nestabilna slika o sebi. Takvi simptomi zahtijevaju individualnu procjenu i sami po sebi nisu dovoljni za dijagnozu poremećaja ličnosti.

Ova grupa usmjerena je na blaže do umjerene emocionalne teškoće i razvoj praktičnih vještina. Kod izraženijih ili složenijih simptoma grupni rad može biti dio šireg, individualno prilagođenog liječenja.

Zašto nastaju emocionalne teškoće?

Na emocionalno zdravlje mladih utječe međudjelovanje temperamenta, biološke ranjivosti, obiteljskih i vršnjačkih odnosa te životnih iskustava. Vršnjačko nasilje, gubici, dugotrajan stres, teškoće u obitelji i nedostatak podrške mogu povećati ranjivost.

Važni su i obrasci suočavanja: povlačenje, izbjegavanje, pretjerana samokritičnost ili impulzivno reagiranje mogu kratkoročno ublažiti nelagodu, ali dugoročno otežati funkcioniranje. Razumijevanje tih obrazaca pomaže odabrati korisnije načine odgovaranja na teškoće.

Kako radimo u grupi?

Grupni rad temelji se na kognitivno-bihevioralnom pristupu (KBT) i uključuje vještine dijalektičko-bihevioralne terapije (DBT), prilagođene adolescentima.

Učimo prepoznati emocije i njihove okidače, zastati prije impulzivne reakcije, podnijeti intenzivnu nelagodu te odabrati ponašanje koje pomaže ostvariti osobne ciljeve. Poseban naglasak stavljamo na samopoštovanje, samopouzdanje, postavljanje granica i izgradnju kvalitetnijih odnosa.

Program obuhvaća svjesnu pažnju, emocionalnu regulaciju, toleranciju nelagode, prihvaćanje, rješavanje problema i međuljudske vještine. Kroz razgovor, iskustvene vježbe, igranje uloga i praktične zadatke mladi primjenjuju naučeno na situacije iz škole, studija, obitelji, prijateljstava i partnerskih odnosa.

Svaki sudionik postavlja vlastite ciljeve i prati napredak. Između susreta potiče se primjena novih vještina u svakodnevnom životu. Po potrebi grupni rad povezujemo s individualnom terapijom i podrškom roditeljima.

Cilj je naučiti razumjeti emocije i upravljati svojim postupcima, uz više sigurnosti u sebe i svoje odnose.

Što mladi uče u grupi?

• Prepoznati emocije — imenovati osjećaje, njihove okidače i tjelesne znakove.
• Regulirati emocionalne reakcije — zastati prije reagiranja i odabrati postupak koji odgovara situaciji.
• Podnijeti nelagodu — nositi se s frustracijom, razočaranjem i neizvjesnošću.
• Preispitati nekorisne misli — prepoznati samokritičnost, katastrofiziranje i zaključivanje bez dovoljno informacija.
• Razvijati samopoštovanje — graditi realističniju sliku o sebi i odnos prema vlastitim pogreškama.
• Komunicirati asertivno — izraziti potrebe, reći "ne", postaviti granice i slušati druge.
• Rješavati sukobe i probleme — razmotriti mogućnosti i posljedice prije odluke.
• Graditi svakodnevne navike — planirati obaveze, odmor i aktivnosti koje donose smisao i zadovoljstvo.

Razvoj emocionalnih i socijalnih vještina važan je dio stručnih preporuka za podršku mentalnom zdravlju adolescenata.

Zašto grupna terapija?

Grupa omogućuje mladima da susretnu vršnjake sa sličnim iskustvima i lakše govore o onome što ih muči. Ujedno pruža priliku za vježbanje komunikacije, postavljanja granica, prihvaćanja povratne informacije i rješavanja neslaganja.

Rad se odvija uz jasna pravila poštovanja i povjerljivosti. Sudionike se potiče na aktivno uključivanje, uz uvažavanje osobnih granica i spremnosti za dijeljenje iskustava.

Kada je koristan individualni ili kombinirani rad?

Individualna terapija omogućuje detaljniji rad na osobnim iskustvima i teškoćama koje zahtijevaju više vremena, privatnosti ili podrške. Grupna terapija posebno je korisna za strukturirano učenje i vježbanje vještina u odnosu s vršnjacima.

Kombinacija individualnog i grupnog rada može povezati osobni terapijski plan s primjenom vještina u grupi. Po potrebi se uključuju roditelji ili skrbnici te suradnja s psihijatrom. Lijekovi se razmatraju prema utvrđenom poremećaju i težini simptoma, a ne automatski zbog emocionalnih oscilacija.

Okvirni program: 12 tematskih susreta

1. Upoznavanje i osobni ciljevi — pravila grupe, očekivanja i procjena početnih teškoća.
2. Razumijevanje emocija — što nam emocije govore i kako ih prepoznajemo.
3. Misli, osjećaji i ponašanje — razumijevanje vlastitih reakcija.
4. Emocionalna samoregulacija — prepoznavanje ranih znakova preplavljenosti i vježbanje novih odgovora.
5. Tolerancija nelagode — suočavanje s frustracijom i snažnim osjećajima.
6. Samokritičnost i samopoštovanje — razvoj realističnijeg i podržavajućeg odnosa prema sebi.
7. Samopouzdanje kroz djelovanje — postupno suočavanje s izazovima i strahom od pogreške.
8. Socijalne vještine i asertivnost — izražavanje potreba, granice i zauzimanje za sebe.
9. Odnosi, odbacivanje i sukobi — razumijevanje vlastitih i tuđih perspektiva.
10. Stres, perfekcionizam i odgađanje — planiranje obaveza i održivih navika.
11. Identitet, vrijednosti i osobni izbori — što mi je važno i kako želim postupati.
12. Osobni plan za dalje — procjena napretka, prepoznavanje upozoravajućih znakova i izvori podrške.

Redoslijed i broj susreta prilagođavaju se potrebama skupine. Napredak se prati kroz osobne ciljeve, razgovor i odgovarajuće upitnike.

Kako se uključiti?

Prije uključivanja provodi se individualni razgovor i procjena primjerenosti grupnog rada. Kod maloljetnih sudionika dogovara se uključivanje roditelja ili skrbnika te jasno objašnjavaju pravila povjerljivosti i njihove granice u situacijama ugrožene sigurnosti.

Kod aktualnog samoozljeđivanja, suicidalnosti ili ozbiljno narušenog funkcioniranja prioritet je pravodobna individualna i psihijatrijska procjena te odgovarajući plan liječenja. Uključivanje u grupu razmatra se u skladu s tim planom.

Grupu vodi dr. sc. Maja Miljanović, specijalistica kliničke psihologije.

Za informacije i dogovor inicijalnog razgovora obratite se praksi EMPATHO.

Preporučena literatura

Svi navedeni naslovi su na engleskom jeziku.

Za adolescente i mlade:

• Sheri Van Dijk — Don't Let Your Emotions Run Your Life for Teens, drugo izdanje. Pristupačan DBT priručnik za prepoznavanje emocija, smanjivanje impulzivnih reakcija i suočavanje sa stresom.
• Addison Kay i Blaise Aguirre — The DBT Skills Workbook for Teens with BPD. Radni priručnik usmjeren na intenzivne emocije, teškoće u odnosima i simptome graničnog poremećaja ličnosti. Odabire se u dogovoru s terapeutom.
• Sheri Van Dijk — Relationship Skills 101 for Teens. DBT priručnik za odnose s roditeljima, prijateljima i vršnjacima.

Za roditelje:

• Pat Harvey i Britt H. Rathbone — Parenting a Teen Who Has Intense Emotions. Praktičan vodič temeljen na DBT-u za roditelje emocionalno osjetljivih adolescenata.
• Michael Hollander — Helping Teens Who Cut: Using DBT Skills to End Self-Injury, drugo izdanje. Za roditelje mladih koji se samoozljeđuju.

Literatura je podrška stručnom tretmanu. Kod samoozljeđivanja ili suicidalnih misli potrebni su individualna procjena, plan sigurnosti i odgovarajuće liječenje; knjiga ili grupa vještina ne mogu ih zamijeniti.